Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Kucnuo zadnji čas za uvođenje prelevmana na meso

Na taj način, tvrde, ojačala bi se domaća proizvodnja pošto bi meso iz uvoza koštalo koliko i ono koje ovdašnji poljoprivrednici proizvedu.

Poljoprivrednici tvrde da rade u izuzetno teškim uslovima, ali da se bore, s tim što su, naglašavaju, neophodne mjere zaštite domaće proizvodnje.

Sve je jednostavno, poručuju domaći farmeri - potrebno je uvesti prelevmane na one proizvode koji "guše" domaću proizvodnju.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da poljoprivrednici nikada nisu tražili zabranu uvoza hrane u BiH, pa time ni mesa ni mlijeka, jer ih ne proizvode u dovoljnim količinama.

"Međutim, tražili smo da se uvedu mjere koje će nas postaviti na isti početni položaj kao uvoznike, odnosno cjenovno sa uvoznom hranom, a da to bude u vidu prelevmana, te da se ti prelevmani prelivaju u proizvodnju na osnovu kojih su naplaćeni. Mi ni sad ne tražimo zatvaranje granica, nego da se izjednače cijene uvoznog mesa sa cijenom domaćeg", rekao je Marinković za "Nezavisne novine".

Uvoznici su, dodaje, uvozili meso po izuzetno niskim cijenama, dok su one takve bile u Evropi, dok našu stoku nisu htjeli ni u bescijenje.

"Kao posljedica toga i potrošači su kupovali to uvozno meso koje je bilo nešto jeftinije, a dalekosežne posljedice su urušavanje domaće proizvodnje i smanjenje stočnog fonda. Kao rezultat svega toga danas imamo situaciju da mesa ne bismo imali više od sedam dana i da je takoreći nemoguće zatvoriti granice, ali mi to nikad nismo ni tražili", rekao je Marinković.

Ovo su teme, dodaje, o kojim je računa trebalo voditi prije deset godina, s tim što, upozorava, za oporavak stočnog fonda treba od godinu do pet, u zavisnosti od toga koja vrsta proizvodnje je u pitanju.

"Mi imamo sada enormno visoke cijene mesa za krajnjeg potrošača, ali farmeri ne ostvaruju bog zna kakvu zaradu, zbog toga što su visoke cijene stočne hrane, prije svega sojine sačme, bez koje je nezamisliva proizvodnja stoke. Sve se urotilo protiv nas, dok na kraju sve plaćaju krajni potrošači, a stiče se utisak da mi farmeri ubiremo kajmak i da pitaj boga kako zarađujemo", tvrdi Marinković.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da su u FBiH tovovi praktično ugušeni, odnosno ostao ih je zanemariv broj.

"Nikad nije kasno da se reaguje, samo treba djelovati odmah. Tražimo prelevmane, tražili smo ih i godinama unazad. Ako političari imaju snage i volje, oni to mogu presjeći. Trebaju nam prelevmani na uvozno meso, da bi naši otkupljivači morali otkupljivati meso od naših proizvođača. Znamo da te robe nema dovoljno, ali dok je ima, treba je otkupiti. A kad ih otkupljuju, logično da će proizvodnja rasti. Ako ima interesa za kupovinu, normalno da će ljudi vraćati proizvodnju", kaže Bićo za "Nezavisne novine".

Domaće meso bi, tvrdi, bilo po istoj cijeni, samo bi uvozno bilo skuplje, a novac koji bi se uzeo na prelevmanima mogao bi se uložiti u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, što bi značilo i veće podsticaje.

U kakvoj je situaciji bh. poljoprivreda, moglo se nedavno čuti nakon sastanka Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Elmedina Konakovića, ministra inostranih poslova BiH.

"Evropa je otvorila granice za svoju robu, a zatvorila za neku vrstu naše i posljedica toga je da danas imamo uništen stočni fond. Moramo da sjednemo da vidimo kako ćemo to rješavati, jer inače za nekoliko mjeseci nećemo imati taj stočni fond", rekao je Dodik.

Konaković je istakao da BiH u ovom trenutku, ukoliko bi se zatvorila granica kojim slučajem, ima crvenog mesa za svega sedam dana te da to pitanje treba otvoriti i vidjeti na koji način riješiti taj problem.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da smo se poprilično kasno sjetili domaće proizvodnje, a sama činjenica da na to ukazuje ministar inostranih poslova, a ne resorni ministar, dovoljno govori o toj kompletnoj priči.

"Predsjednik Republike Srpske i ministar vanjskih poslova se bave domaćom proizvodnjom umjesto da to radi nadležno ministarstvo u Vijeću ministara. Činjenica je da je to apsolutno zanemareno. Generalno, mogla se poboljšati domaća proizvodnja na način da država garantira otkup svog viška proizvoda od domaćih proizvođača", rekao je Šatorović za "Nezavisne novine".